deneme bonusu veren siteler - canlı bahis siteleri - casino siteleri casino siteleri deneme bonusu veren siteler canlı casino siteleri
news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news news

Jedna od čestih neugodnosti koje zadese svakoga čovjeka barem jedanput u životu jeste upravo grlobolja. Ona se javlja pretežito u zimskom periodu, kada je naš imuni sistem najslabji a virusi i bakterije najjače. Neki od najčešćih simptoma grlobolje su otežano gutanje, promuklost te bol u grlu, sama grlobolja je najčešće rezultat postojanja virusa u našem organizmu točnije usnoj duplji.

grlobolja-bol

Ovisno o području koje je zahvaćeno, grlobolja se može podijeliti na upalu ždrijela (lat. Faringitis), krajnika (lat. Tonzilitis) te upalu grkljana i glasnica (lat.Laringitis). Infekcije grla prouzrokovane virusima se mogu liječiti kućnim liječenjem dok se za bakterijske infekcije preporuča posjet liječniku. Ukoliko Vaša grlobolja ima isti intenzitet i nakon sedmog dana, obavezno otiđite liječniku i potražite stručnu pomoć.

Simptomi koji ukazuju na grlobolju su: bol, crvenilo usne duplje, otečenost te povećanje limfih čvorova. Sama grlobolja može nastati ukoliko se osoba često zadržava ili nalazi u prostorima gdje je vlažnost jako mala. Djeca su mnogo više podložna grlobolji nego odrasli zbog razvijenosti imunog sustava te izloženosti bakterijama i virusima.

Virusi koji se smatraju za najveće uzročnike grlobolje su adenovirusi, rinovirusi te virus gripe. Kod bakterijske upale grla to je beta hemolitički streptokok iz A grupe.

Najbolja zaštita od grlobolje jest sama prevencija, a preporučuju se sljedeće metode prevencije i zaštite:

  • Temeljito i često pranje ruku, posebice nakon uporabe toaleta, prije konzumiranja hrane te nakon kihanja i kašljanja.
  • Izbjegavati dijeljenje hrane sa drugim osobama, te korištenje zajedničkih posuda za hranu i piće (čaše, boce itd.)
  • Kihati/kašljati u maramicu te istu baciti nakon uporabe. Ukoliko nemate maramicu, kišite u lakat.
  • Koristite dezinfekciona sredstva na bazi alkohola ukoliko niste u prilici da temeljito operete ruke sapunom i vodom.
  • Posvetite dio vremena čišćenju često korištenih predmeta kao što su mobiteli, tableti, daljinski upravljači i tastature.
  • Izbjegavajte kontakt sa osobama koje su bolesne ili imaju simptome.